Mentalno zdravlje i raspoloženje bitne su komponente općeg blagostanja. Mentalno zdravlje odnosi se na emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje osobe, dok se raspoloženje odnosi na emocionalno stanje osobe u određenom trenutku. I mentalno zdravlje i raspoloženje mogu biti pod utjecajem različitih čimbenika, uključujući genetiku, okoliš, stil života i prehranu.
Mentalno zdravlje i raspoloženje igraju ključnu ulogu u kvaliteti života osobe. Loše mentalno zdravlje i raspoloženje mogu dovesti do niza negativnih ishoda, uključujući smanjenu produktivnost, narušene društvene odnose i povećan rizik od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja kao što su depresija i tjeskoba. S druge strane, dobro mentalno zdravlje i raspoloženje mogu dovesti do poboljšanja općeg blagostanja, povećane otpornosti i boljih vještina suočavanja.
Vitamini su bitni mikronutrijenti koji igraju vitalnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Posebno se pokazalo da određeni vitamini imaju značajan utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje. Na primjer, vitamin D je povezan s poboljšanjem raspoloženja i smanjenim rizikom od depresije i tjeskobe. Drugi vitamini, poput vitamina B i vitamina C, također su pokazali ulogu u mentalnom zdravlju i regulaciji raspoloženja.
Sažetak
Mentalno zdravlje i raspoloženje bitne su komponente cjelokupnog blagostanja, a vitamini igraju ključnu ulogu u održavanju dobrog mentalnog zdravlja i regulaciji raspoloženja. Pokazalo se da vitamin D, vitamini B skupine i vitamin C imaju značajan utjecaj na mentalno zdravlje i raspoloženje.
Što je vitamin D?
Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji je neophodan za održavanje zdravih kostiju, zuba i mišića. Također igra ključnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava i smanjenju upale. Vitamin D je jedinstven po tome što ga tijelo može sintetizirati izlaganjem sunčevoj svjetlosti, kao i što ga može dobiti putem hrane.
Definicija i izvori vitamina D
Vitamin D je skupina sekosteroida topivih u mastima, uključujući vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 nalazi se u nekim namirnicama biljnog podrijetla, poput gljiva, dok se vitamin D3 sintetizira u koži kada je izložen sunčevoj svjetlosti, a nalazi se i u nekim namirnicama životinjskog podrijetla, poput masne ribe i žumanjaka.
Kako se vitamin D sintetizira u tijelu
Vitamin D se sintetizira u koži kada je izložena ultraljubičastom B (UVB) zračenju sunčevog svjetla. UVB zračenje pretvara jednu vrstu kolesterola u koži u vitamin D3, koji se zatim prenosi u jetru i bubrege gdje se pretvara u svoj aktivni oblik, kalcitriol. Kalcitriol zatim regulira apsorpciju kalcija i fosfora u crijevima, što je neophodno za održavanje zdravih kostiju i zuba.
Sažetak
Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji je neophodan za održavanje zdravih kostiju, zuba i mišića, kao i za regulaciju imunološkog sustava i smanjenje upale. Vitamin D se može dobiti putem prehrambenih izvora, kao što su masna riba i žumanjci jaja, kao i sintetiziran u koži izlaganjem sunčevoj svjetlosti. UVB zračenje sunčeve svjetlosti pretvara jednu vrstu kolesterola u koži u vitamin D3, koji se zatim pretvara u svoj aktivni oblik, kalcitriol, u jetri i bubrezima.
Utjecaj nedostatka vitamina D na mentalno zdravlje
Nedostatak vitamina D povezan je s nizom negativnih zdravstvenih ishoda, uključujući povećan rizik od mentalnih zdravstveni poremećaji kao što su depresija i anksioznost. U ovom odjeljku istražit ćemo vezu između vitamina D i mentalnog zdravlja, kao i simptome i rizike povezane s nedostatkom vitamina D.
Objašnjenje veze između vitamina D i mentalnog zdravlja
Vitamin D igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kognitivnih funkcija. Studije su pokazale da je nedostatak vitamina D povezan s povećanim rizikom od depresije i anksioznosti, kao i drugih poremećaja mentalnog zdravlja poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Receptori vitamina D nalaze se u područjima mozga koja su uključena u regulaciju raspoloženja, a dokazano je da vitamin D povećava proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je neophodan za regulaciju raspoloženja.
Simptomi nedostatka vitamina D
Simptomi nedostatka vitamina D mogu varirati ovisno o težini nedostatka. Blagi nedostatak ne mora uzrokovati vidljive simptome, dok teški nedostatak može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući bolove u kostima, slabost mišića i umor. Ostali simptomi nedostatka vitamina D mogu uključivati promjene raspoloženja, kao što su depresija i tjeskoba, kao i poteškoće s koncentracijom i kognitivno oštećenje.
Rizici i komplikacije uzrokovani nedostatkom vitamina D
Nedostatak vitamina D može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući povećan rizik od osteoporoze, prijeloma i padova. Također može dovesti do povećanog rizika od određenih vrsta raka, autoimunih bolesti i zaraznih bolesti. Osim toga, nedostatak vitamina D povezan je s povećanim rizikom od poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i anksioznost.
Sažetak
Nedostatak vitamina D povezan je s povećanim rizikom od poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i anksioznost. Vitamin D igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kognitivnih funkcija, a nedostatak može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući bolove u kostima, slabost mišića i umor. Nedostatak vitamina D također može povećati rizik od određenih vrsta raka, autoimunih bolesti i zaraznih bolesti.
Vitamin D i depresija
Depresija je čest poremećaj mentalnog zdravlja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Posljednjih godina raste interes za odnos između vitamina D i depresije. U ovom odjeljku istražit ćemo vezu između vitamina D i depresije, kao i dobrobiti suplementacije vitaminom D za depresiju.
Odnos između vitamina D i depresije
Studije su pokazale da postoji značajna povezanost između nedostatka vitamina D i depresije. Receptori vitamina D nalaze se u područjima mozga koja su uključena u regulaciju raspoloženja, a dokazano je da vitamin D povećava proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je neophodan za regulaciju raspoloženja. Niske razine vitamina D povezuju se s povećanim rizikom od depresije, kao i drugih poremećaja mentalnog zdravlja poput anksioznosti i shizofrenije.
Studije i istraživanja na tu temu
Nekoliko je studija istraživalo odnos između vitamina D i depresije. Sustavni pregled i meta-analiza 14 studija otkrili su da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od depresije kod odraslih4. Druga je studija otkrila da suplementacija vitaminom D poboljšava rezultate depresije kod ljudi s niskom razinom vitamina D2. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i depresije.
Prednosti suplementacije vitaminom D za depresiju
Neke studije su pokazale da suplementacija vitaminom D ima pozitivan učinak na simptome depresije. Randomizirano kontrolirano ispitivanje pokazalo je da suplementacija vitaminom D poboljšava rezultate depresije kod ljudi s niskom razinom vitamina D2. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se odredila optimalna doza i trajanje suplementacije vitaminom D za depresiju.
Sažetak
Postoji značajna povezanost između nedostatka vitamina D i depresije. Receptori za vitamin D nalaze se u područjima mozga koja su uključena u regulaciju raspoloženja, a niske razine vitamina D povezuju se s povećanim rizikom od depresije. U nekim se studijama pokazalo da dodatak vitamina D poboljšava simptome depresije, no potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i depresije.
Vitamin D i anksioznost
Anksioznost je čest poremećaj mentalnog zdravlja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Posljednjih godina raste interes za odnos između vitamina D i tjeskobe. U ovom odjeljku istražit ćemo vezu između vitamina D i tjeskobe, kao i dobrobiti suplementacije vitaminom D za tjeskobu.
Odnos između vitamina D i tjeskobe
Studije su pokazale da postoji značajna povezanost između nedostatka vitamina D i tjeskobe. Receptori vitamina D nalaze se u područjima mozga koja su uključena u regulaciju raspoloženja, a dokazano je da vitamin D povećava proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je neophodan za regulaciju raspoloženja. Niske razine vitamina D povezuju se s povećanim rizikom od tjeskobe, kao i drugih poremećaja mentalnog zdravlja poput depresije i shizofrenije.
Studije i istraživanja na tu temu
Nekoliko je studija istraživalo odnos između vitamina D i anksioznosti. Sustavni pregled i meta-analiza 11 studija otkrili su da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od tjeskobe kod odraslih1. Druga je studija otkrila da suplementacija vitaminom D poboljšava simptome anksioznosti kod ljudi s niskom razinom vitamina D2. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i tjeskobe.
Prednosti suplementacije vitaminom D za anksioznost
U nekim se studijama pokazalo da suplementacija vitaminom D ima pozitivan učinak na simptome anksioznosti. Randomizirano kontrolirano ispitivanje pokazalo je da suplementacija vitaminom D poboljšava rezultate anksioznosti kod ljudi s niskom razinom vitamina D2. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se odredila optimalna doza i trajanje suplementacije vitaminom D za anksioznost.
Sažetak
Postoji značajna povezanost između nedostatka vitamina D i tjeskobe. Receptori za vitamin D nalaze se u područjima mozga koja su uključena u regulaciju raspoloženja, a niske razine vitamina D povezuju se s povećanim rizikom od tjeskobe. U nekim se studijama pokazalo da dodatak vitamina D poboljšava simptome anksioznosti, no potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i anksioznosti.
Utjecaj sunčeve svjetlosti na status vitamina D
Sunčeva svjetlost je primarni izvor vitamina D i igra ključnu ulogu u održavanju odgovarajuće razine vitamina D u tijelu. U ovom odjeljku istražit ćemo ulogu sunčeve svjetlosti u sintezi vitamina D i važnost sunčeve svjetlosti za mentalno zdravlje.
Uloga sunčeve svjetlosti u sintezi vitamina D
Kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, ona proizvodi vitamin D3, koji se zatim pretvara u svoj aktivni oblik u jetri i bubrezima. Količina vitamina D koju proizvodi koža ovisi o različitim čimbenicima, uključujući doba dana, godišnje doba, geografsku širinu, pigmentaciju kože i upotrebu kreme za sunčanje. Općenito, preporuča se izlaganje lica, ruku i nogu suncu 10-30 minuta, dva do tri puta tjedno, kako bi se održala odgovarajuća razina vitamina D.
Važnost sunčeve svjetlosti za mentalno zdravlje
Pokazalo se da izlaganje sunčevoj svjetlosti ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Izlaganje sunčevoj svjetlosti povećava proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je neophodan za regulaciju raspoloženja. Niske razine serotonina povezuju se s povećanim rizikom od depresije i tjeskobe. Također se pokazalo da izlaganje sunčevoj svjetlosti poboljšava kvalitetu sna, što je ključno za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.
Sažetak
Sunčeva svjetlost igra ključnu ulogu u održavanju odgovarajuće razine vitamina D u tijelu. Kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, ona proizvodi vitamin D3, koji se zatim pretvara u svoj aktivni oblik u jetri i bubrezima. Također se pokazalo da izlaganje sunčevoj svjetlosti ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje povećavajući proizvodnju serotonina i poboljšavajući kvalitetu sna.
Utjecaj drugih čimbenika na status vitamina D
Na status vitamina D mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući prehranu, stil života i čimbenike okoliša. U ovom odjeljku istražit ćemo čimbenike koji utječu na apsorpciju i sintezu vitamina D, kao i utjecaj načina života i prehrane na status vitamina D.
Čimbenici koji utječu na apsorpciju i sintezu vitamina D
Nekoliko čimbenika može utjecati na apsorpciju i sintezu vitamina D. To uključuje dob, pigmentaciju kože, korištenje kreme za sunčanje, zemljopisnu širinu, godišnje doba i doba dana. Starije odrasle osobe i ljudi s tamnijom pigmentacijom kože izloženi su većem riziku od nedostatka vitamina D jer njihova koža proizvodi manje vitamina D kao odgovor na izlaganje suncu. Upotreba kreme za sunčanje također može smanjiti sintezu vitamina D do 95%. Život na višim geografskim širinama i tijekom zimskih mjeseci također može smanjiti sintezu vitamina D zbog smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti.
Utjecaj stila života i prehrane na status vitamina D
Čimbenici stila života kao što su tjelesna aktivnost i pretilost također mogu utjecati na status vitamina D. Dokazano je da tjelesna aktivnost povećava sintezu vitamina D, dok je pretilost povezana s nižim razinama vitamina D. Prehrana je još jedan važan čimbenik koji može utjecati na status vitamina D. Hrana s visokim udjelom vitamina D uključuje masnu ribu, žumanjke i obogaćenu hranu poput mlijeka i žitarica. Međutim, može biti izazovno dobiti dovoljno vitamina D samo prehranom, osobito za ljude koji slijede vegetarijansku ili vegansku prehranu.
Sažetak
Na status vitamina D mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući dob, pigmentaciju kože, korištenje kreme za sunčanje, geografsku širinu, godišnje doba, tjelesnu aktivnost, pretilost, i dijete. Starije odrasle osobe i ljudi s tamnijom pigmentacijom kože izloženi su većem riziku od nedostatka vitamina D, dok se pokazalo da tjelesna aktivnost povećava sintezu vitamina D. Prehrana je još jedan važan čimbenik koji može utjecati na status vitamina D, a može biti izazovno dobiti dovoljno vitamina D samo prehranom.
Procjena i rizične skupine za nizak vitamin D
Procjena razine vitamina D ključna je za prepoznavanje pojedinaca koji su u opasnosti od nedostatka vitamina D. U ovom odjeljku istražit ćemo kako procijeniti razine vitamina D i skupine koje su u opasnosti od niske razine vitamina D.
Kako procijeniti razinu vitamina D
Najčešći način za procjenu razine vitamina D je test krvi koji mjeri koncentraciju 25-hidroksivitamina D (25(OH)D) u krv. Optimalna razina 25(OH)D još uvijek je predmet rasprave, ali većina stručnjaka se slaže da se razine ispod 20 ng/mL smatraju nedostatnim, dok se razine između 20-30 ng/mL smatraju nedostatnima. Razine iznad 30 ng/mL općenito se smatraju odgovarajućima.
Rizične skupine za niske razine vitamina D
Određene skupine imaju veći rizik od nedostatka vitamina D od drugih. To uključuje:
Starije odrasle osobe: Kako starimo, naša koža postaje manje učinkovita u proizvodnji vitamina D kao odgovor na izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Ljudi s tamnijom pigmentacijom kože: Melanin, pigment koji koži daje boju, smanjuje sposobnost kože da proizvodi vitamin D kao odgovor na izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Ljudi koji žive na višim geografskim širinama: Ljudi koji žive na višim geografskim širinama manje su izloženi sunčevoj svjetlosti, posebno tijekom zimskih mjeseci.
Ljudi koji koriste kremu za sunčanje: Korištenje kreme za sunčanje može smanjiti sintezu vitamina D do 95%.
Osobe koje slijede vegetarijansku ili vegansku prehranu: Vitamin D se prvenstveno nalazi u hrani životinjskog podrijetla, tako da ljudi koji slijede vegetarijansku ili vegansku prehranu mogu biti na veći rizik od nedostatka vitamina D.
Sažetak
Procjena razine vitamina D ključna je za prepoznavanje pojedinaca koji su u opasnosti od nedostatka vitamina D. Najčešći način za procjenu razine vitamina D je krvni test kojim se mjeri koncentracija 25-hidroksivitamina D (25(OH)D) u krvi. Određene skupine su izložene većem riziku od nedostatka vitamina D od drugih, uključujući starije odrasle osobe, ljude s tamnijom pigmentacijom kože, ljude koji žive na višim geografskim širinama, ljude koji koriste zaštitu od sunca i ljude koji slijede vegetarijansku ili vegansku prehranu.
Liječenje nedostatka vitamina D
Nedostatak vitamina D je čest problem, posebno među određenim skupinama ljudi. U ovom odjeljku istražit ćemo kako liječiti nedostatak vitamina D, preporučenu dnevnu dozu vitamina D te rizike i simptome predoziranja vitaminom D.
Kako liječiti nedostatak vitamina D
Najučinkovitiji način liječenja nedostatka vitamina D je suplementacija vitaminom D. Preporučena doza suplementacije vitaminom D ovisi o težini nedostatka. Za blagi do umjereni nedostatak obično se preporučuje dnevna doza od 1000-2000 IU vitamina D3. Za ozbiljan nedostatak mogu biti potrebne veće doze, pod vodstvom zdravstvenog radnika.
Preporučena dnevna doza vitamina D
Preporučena dnevna doza vitamina D varira ovisno o dobi, spolu i drugim čimbenicima. Institut za medicinu (IOM) preporučuje dnevni unos od 600-800 IU vitamina D za većinu odraslih osoba. Međutim, neki stručnjaci sugeriraju da bi veće doze mogle biti potrebne za održavanje optimalne razine vitamina D, posebno za ljude koji su u opasnosti od nedostatka.
Rizici i simptomi predoziranja vitaminom D
Dok je vitamin D neophodan za dobro zdravlje, uzimanje previše vitamina D može biti štetno. Predoziranje vitaminom D može izazvati niz simptoma, uključujući mučninu, povraćanje, zatvor, slabost i smetenost. U teškim slučajevima, predoziranje vitaminom D može dovesti do oštećenja bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Sigurna gornja granica za unos vitamina D je 4000 IU dnevno za većinu odraslih osoba.
Sažetak
Najučinkovitiji način liječenja nedostatka vitamina D je suplementacija vitaminom D. Preporučena doza suplementacije vitaminom D ovisi o težini nedostatka. Institut za medicinu (IOM) preporučuje dnevni unos od 600-800 IU vitamina D za većinu odraslih osoba. Međutim, neki stručnjaci sugeriraju da bi veće doze mogle biti potrebne za održavanje optimalne razine vitamina D, posebno za ljude koji su u opasnosti od nedostatka. Predoziranje vitaminom D može izazvati niz simptoma, a sigurna gornja granica za unos vitamina D je 4000 IU dnevno za većinu odraslih osoba.
FAQ
Postoje neki dokazi koji sugeriraju da dodaci vitamina D mogu poboljšati raspoloženje i mentalno zdravlje. Meta-analiza 14 randomiziranih kontroliranih studija otkrila je da je suplementacija vitaminom D povezana sa značajnim smanjenjem simptoma depresije. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i mentalnog zdravlja.
Postoje neki dokazi koji sugeriraju da bi nedostatak vitamina D mogao biti povezan s povećanim rizikom od depresije. Sustavni pregled i meta-analiza 31 studije otkrili su da su niske razine vitamina D povezane s povećanim rizikom od depresije. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između vitamina D i depresije.
Da, uzimanje previše vitamina D može biti štetno. Predoziranje vitaminom D može izazvati niz simptoma, uključujući mučninu, povraćanje, zatvor, slabost i smetenost. U teškim slučajevima, predoziranje vitaminom D može dovesti do oštećenja bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Sigurna gornja granica za unos vitamina D je 4000 IU dnevno za većinu odraslih osoba.
Sunčeva svjetlost je prirodni izvor vitamina D, ali količina vitamina D koju proizvodi koža ovisi o različitim čimbenicima, uključujući boju kože, doba dana, godišnje doba i zemljopisna širina. U nekim slučajevima može biti teško dobiti dovoljno vitamina D samo iz sunčeve svjetlosti, posebno tijekom zimskih mjeseci ili za ljude koji žive na višim geografskim širinama. U tim slučajevima može biti potreban dodatak vitamina D.
Zaključak i preporuke
U zaključku, vitamin D igra ključnu ulogu u održavanju dobrog mentalnog zdravlja i regulaciji raspoloženja. Nedostatak vitamina D povezan je s povećanim rizikom od depresije i drugih poremećaja mentalnog zdravlja, dok se pokazalo da suplementacija vitaminom D poboljšava raspoloženje i smanjuje simptome depresije.
Preporuke za održavanje optimalne razine vitamina D
Za održavanje optimalne razine vitamina D preporučuje se redovito izlaganje suncu, konzumiranje hrane bogate vitaminom D kao što su masna riba i obogaćeni mliječni proizvodi, i razmislite o dodavanju vitamina D ako je potrebno. Preporučena dnevna doza suplementacije vitaminom D ovisi o težini nedostatka, ali većina odraslih trebala bi težiti dnevnom unosu od 600-800 IU vitamina D.
Također je važno napomenuti da je vitamin D samo jedan od mnogih čimbenika koji mogu utjecati na mentalno zdravlje i raspoloženje. Zdrava prehrana, redovita tjelovježba, upravljanje stresom i društvena podrška važne su komponente održavanja dobrog mentalnog zdravlja.
-
Anglin, R. E., Samaan, Z., Walter, S. D., & McDonald, S. D. (2013). Vitamin D deficiency and depression in adults: systematic review and meta-analysis. The British Journal of Psychiatry, 202(2), 100-107.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23377209/ ↩
-
Kjaergaard, M., Waterloo, K., Wang, C. E., Almas, B., Figenschau, Y., & Hutchinson, M. S. (2011). Effect of vitamin D supplement on depression scores in people with low levels of serum 25-hydroxyvitamin D: nested case-control study and randomised clinical trial. The British Journal of Psychiatry, 198(5), 357-364. ↩↩↩↩
-
Penckofer, S., Kouba, J., Byrn, M., & Estwing Ferrans, C. (2010). Vitamin D and depression: where is all the sunshine?. Issues in mental health nursing, 31(6), 385-393.https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2908269/ ↩
-
Shaffer, J. A., Edmondson, D., Wasson, L. T., Falzon, L., & Homma, K. (2014). Vitamin D supplementation for depressive symptoms: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Psychosomatic medicine, 76(3), 190-196.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24632894/ ↩
-
Vellekkatt, F., & Menon, V. (2017). Efficacy of vitamin D supplementation in major depression: A meta-analysis of randomized controlled trials. Journal of postgraduate medicine, 63(4), 239.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29943744/ ↩
-
Holick, M. F. (2007). Vitamin D deficiency. New England Journal of Medicine, 357(3), 266-281. ↩
-
Lambert, G. W., Reid, C., Kaye, D. M., Jennings, G. L., & Esler, M. D. (2002). Effect of sunlight and season on serotonin turnover in the brain. The Lancet, 360(9348), 1840-1842.https://www.thelancet.com/pdfs/journals/lancet/PIIS0140673602117375.pdf ↩
-
Stahl, S. M. (2008). The importance of sunlight in preventing and treating depression. Current psychiatry reports, 10(4), 315-320. ↩
-
Webb, A. R., Kline, L., & Holick, M. F. (1988). Influence of season and latitude on the cutaneous synthesis of vitamin D3: exposure to winter sunlight in Boston and Edmonton will not promote vitamin D3 synthesis in human skin. Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 67(2), 373-378. ↩
-
Wacker, M., & Holick, M. F. (2013). Sunlight and Vitamin D: A global perspective for health. Dermato-endocrinology, 5(1), 51-108.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24494042/ ↩
-
Cashman, K. D., Dowling, K. G., Skrabakova, Z., Gonzalez-Gross, M., Valtuena, J., De Henauw, S., ... & Kiely, M. (2016). Vitamin D deficiency in Europe: pandemic?. The American journal of clinical nutrition, 103(4), 1033-1044.https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5527850/ ↩
-
Ross, A. C., Manson, J. E., Abrams, S. A., Aloia, J. F., Brannon, P. M., Clinton, S. K., ... & Shapses, S. A. (2011). The 2011 report on dietary reference intakes for calcium and vitamin D from the Institute of Medicine: what clinicians need to know. The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 96(1), 53-58. ↩
-
Vieth, R. (1999). Vitamin D supplementation, 25-hydroxyvitamin D concentrations, and safety. The American journal of clinical nutrition, 69(5), 842-856. ↩
-
Shaffer, J. A., Edmondson, D., Wasson, L. T., Falzon, L., & Homma, K. (2014). Vitamin D supplementation for depressive symptoms: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Psychosomatic Medicine, 76(3), 190-196.https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24632894/ ↩
