Papilomi, također poznati kao kožne oznake ili akrohordoni, benigne su kožne izrasline koje se obično pojavljuju na područjima gdje se koža trlja o kožu ili odjeću, kao što je vratu, pazuhu i preponama. Obično su mali, mekani i boje mesa ili malo tamniji od okolne kože. Iako su općenito bezopasni, mogu biti ružni ili uzrokovati nelagodu ako se iritiraju ili zakvače za odjeću ili nakit.
Papilomi su uzrokovani prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Češće se javljaju kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili imaju dijabetes, kao i kod trudnica zbog hormonalnih promjena. Genetika također može igrati ulogu u njihovom razvoju.
Dok su papilomi općenito bezopasni, važno je dati dermatologu da pregleda sve nove ili promijenjene izrasline na koži kako bi se isključila mogućnost raka kože ili drugih ozbiljnih stanja.
Što su papilomi?
Papilomi su dobroćudne izrasline na koži koje se obično pojavljuju na područjima gdje se koža trlja o kožu ili odjeću, poput vrata, pazuha i prepona. Sastoje se od jezgre krvnih žila i vezivnog tkiva prekrivenog slojem kože. Papilomi su općenito mali, mekani i boje mesa ili malo tamniji od okolne kože. Mogu biti ravne ili uzdignute i mogu varirati u veličini od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u promjeru.
Papilomi su uzrokovani prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Češće se javljaju kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili imaju dijabetes, kao i kod trudnica zbog hormonalnih promjena. Genetika također može igrati ulogu u njihovom razvoju.
Iako su papilomi općenito bezopasni, mogu biti ružni ili uzrokovati nelagodu ako se nadraže ili zapeju za odjeću ili nakit. U rijetkim slučajevima mogu se inficirati ili krvariti.
Sažetak
Papilomi su benigne kožne izrasline sastavljene od krvnih žila i vezivnog tkiva prekrivenih slojem kože. Uzrokovane su prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Papilomi su općenito bezopasni, ali mogu biti ružni ili neugodni. U rijetkim slučajevima mogu se inficirati ili krvariti.
Vrste papiloma
Postoji nekoliko vrsta papiloma koji se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela. Najčešći tipovi uključuju papilome kože, papilome dojke i genitalne bradavice.
Kožni papilomi
Kožni papilomi, također poznati kao kožne oznake ili akrohordoni, najčešći su tip papiloma. Obično se javljaju na područjima gdje se koža trlja o kožu ili odjeću, poput vrata, pazuha i prepona. Papilomi na koži općenito su mali, mekani i boje mesa ili nešto tamniji od okolne kože. Oni su benigni i ne zahtijevaju liječenje osim ako ne postanu nadraženi ili uzrokuju nelagodu.
Papilomi dojke
Papilomi dojke su benigne izrasline koje se pojavljuju u mliječnim kanalima dojke. Češći su kod žena nego muškaraca i obično se otkrivaju tijekom pregleda dojki ili mamografije. Papilomi dojke mogu uzrokovati iscjedak iz bradavice ili kvržicu u dojci, ali općenito nisu povezani s rakom dojke. Međutim, ako se ustanovi da je papilom dojke atipičan ili sumnjiv, može se preporučiti biopsija kako bi se isključio rak.
Genitalne bradavice
Genitalne bradavice su vrsta papiloma uzrokovanih humanim papiloma virusom (HPV). Obično se nalaze na ili oko genitalija ili anusa i mogu se prenijeti spolnim kontaktom. Genitalne bradavice mogu biti male i plosnate ili velike i u obliku cvjetače. Mogu uzrokovati svrbež, peckanje ili nelagodu, ali općenito nisu povezani s rakom. Mogućnosti liječenja genitalnih bradavica uključuju lokalne lijekove, krioterapiju ili kirurško uklanjanje.
Sažetak
Papilomi se mogu pojaviti u različitim dijelovima tijela i uključuju papilome kože, papilome dojke i genitalne bradavice. Papilomi na koži najčešći su tip i obično se pojavljuju na mjestima trenja ili iritacije. Papilomi dojke su benigne izrasline koje se pojavljuju u mliječnim kanalima dojke i općenito nisu povezane s rakom dojke. Genitalne bradavice su vrsta papiloma uzrokovanih HPV-om i mogu se prenijeti spolnim kontaktom. Mogućnosti liječenja papiloma ovise o vrsti i mjestu izrasline.
Trebam li se brinuti zbog papiloma?
Papilomi su općenito benigni i ne predstavljaju značajan zdravstveni rizik. Međutim, u rijetkim slučajevima mogu se inficirati ili krvariti. Osim toga, neke vrste papiloma, poput onih pronađenih na dojkama ili genitalnom području, mogu zahtijevati daljnju procjenu kako bi se isključila mogućnost raka.
Kada potražiti liječničku pomoć
Iako većina papiloma ne zahtijeva liječničku pomoć, važno je da sve nove ili promijenjene izrasline na koži pregleda dermatolog. To je osobito istinito ako je izraslina velika, brzo raste ili se nalazi na osjetljivom području poput lica ili genitalija. Osim toga, ako se ustanovi da je papilom dojke atipičan ili sumnjiv, može se preporučiti biopsija kako bi se isključio rak.
Ako imate genitalne bradavice, važno je potražiti liječničku pomoć kako biste razgovarali o mogućnostima liječenja i spriječili širenje virusa na spolne partnere. HPV također može povećati rizik od određenih vrsta raka, stoga je važno razgovarati o mogućnostima probira i prevencije sa svojim liječnikom.
Sažetak
Papilomi su općenito benigni i ne predstavljaju značajan zdravstveni rizik. Međutim, u rijetkim slučajevima mogu se inficirati ili krvariti. Važno je da sve nove ili promjenjive izrasline na koži pregleda dermatolog, osobito ako su velike, brzo rastu ili se nalaze na osjetljivom području. Papilomi dojke mogu zahtijevati daljnju procjenu kako bi se isključila mogućnost raka. Genitalne bradavice treba procijeniti i liječiti kako bi se spriječilo širenje virusa i kako bi se razgovaralo o mogućnostima probira i prevencije karcinoma povezanih s HPV-om.
Što uzrokuje papilome?
Papilomi su uzrokovani prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Međutim, postoji nekoliko čimbenika koji mogu pridonijeti razvoju papiloma, uključujući virusne infekcije, genetske čimbenike i čimbenike okoliša.
Virusne infekcije
Neke vrste papiloma, kao što su genitalne bradavice, uzrokovane su virusnim infekcijama. Humani papiloma virus (HPV) čest je uzročnik genitalnih bradavica i može se prenijeti spolnim kontaktom. Druge vrste HPV-a također mogu uzrokovati papilome na drugim dijelovima tijela, poput usta ili grla.
Genetski čimbenici
Genetika također može igrati ulogu u razvoju papiloma. Neki ljudi mogu biti skloniji razvoju papiloma zbog naslijeđenih genetskih mutacija ili stanja koja utječu na kožu, poput neurofibromatoze ili Cowdenovog sindroma.
Čimbenici okoliša
Čimbenici okoliša, kao što je izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju od sunca ili solarija, također mogu pridonijeti razvoju papiloma. UV zračenje može oštetiti DNK u stanicama kože, što dovodi do abnormalnog rasta i razvoja papiloma. Osim toga, određeni lijekovi ili medicinska stanja koja oslabljuju imunološki sustav mogu povećati rizik od razvoja papiloma.
Sažetak
Papilomi su uzrokovani prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Virusne infekcije, poput HPV-a, također mogu uzrokovati papilome na određenim dijelovima tijela. Genetika može igrati ulogu u razvoju papiloma, kao i okolišni čimbenici poput izloženosti UV zračenju ili oslabljenog imunološkog sustava.
Koji su čimbenici rizika?
Iako se papilomi mogu pojaviti kod bilo koga, postoje određeni čimbenici rizika koji mogu povećati vjerojatnost njihovog razvoja. Ti čimbenici rizika uključuju dob, zdravlje imunološkog sustava i seksualnu aktivnost.
Starost
Papilomi su češći kod starijih osoba, budući da koža s godinama postaje tanja i sklonija iritacijama. Osim toga, hormonalne promjene tijekom trudnoće mogu povećati rizik od razvoja papiloma.
Zdravlje imunološkog sustava
Oslabljeni imunološki sustav može povećati rizik od razvoja papiloma, jer tijelo može biti manje sposobno boriti se protiv virusnih infekcija kao što je HPV. Stanja koja oslabljuju imunološki sustav, kao što je HIV/AIDS ili određeni lijekovi, mogu povećati rizik od razvoja papiloma.
Seksualna aktivnost
Određene vrste papiloma, poput genitalnih bradavica, prenose se spolnim kontaktom. Ljudi koji su spolno aktivni s više partnera ili koji ne koriste zaštitu tijekom seksualne aktivnosti mogu biti izloženi većem riziku od razvoja genitalnih bradavica ili drugih spolno prenosivih infekcija koje mogu dovesti do papiloma.
Sažetak
Papilomi se mogu pojaviti kod bilo koga, ali određeni čimbenici rizika mogu povećati vjerojatnost njihovog razvoja. Ti čimbenici rizika uključuju dob, zdravlje imunološkog sustava i seksualnu aktivnost. Starije odrasle osobe i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom mogu biti sklonije razvoju papiloma, dok spolno aktivne osobe mogu biti izložene većem riziku od razvoja genitalnih bradavica ili drugih spolno prenosivih infekcija koje mogu dovesti do papiloma.
Simptomi
Papilomi su općenito asimptomatski, što znači da ne uzrokuju nikakve vidljive simptome. Međutim, u nekim slučajevima mogu uzrokovati promjene na koži ili druge simptome, ovisno o njihovom položaju.
Promjene na koži
Papilomi se obično pojavljuju kao mali, mekani, boje mesa ili malo tamniji od okolnih izraslina na koži. Mogu biti pričvršćeni za kožu tankom peteljkom ili bazom, a mogu varirati u veličini od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Iako su općenito bezbolni, mogu se nadražiti ili zapeti za odjeću ili nakit, uzrokujući nelagodu ili krvarenje.
Kvržice u dojkama
Papilomi koji se pojavljuju u dojkama mogu uzrokovati kvržicu ili zadebljanje u tkivu dojke. Te su kvržice obično male i smještene blizu bradavice, a mogu biti praćene iscjetkom ili osjetljivošću bradavice. Dok je većina papiloma na dojkama benigna, možda će biti potrebna daljnja procjena kako bi se isključila mogućnost raka.
Genitalne bradavice
Papilomi koji se pojavljuju u genitalnom području, također poznati kao genitalne bradavice, mogu uzrokovati male izrasline boje mesa ili sive na genitalijama ili anusu. Ove izrasline mogu biti uzdignute ili ravne i mogu biti praćene svrbežom ili nelagodom. Genitalne bradavice uzrokuje humani papiloma virus (HPV) i mogu se prenijeti spolnim kontaktom.
Sažetak
Papilomi su općenito asimptomatski, ali mogu uzrokovati promjene na koži ili druge simptome ovisno o njihovoj lokaciji. Papilomi dojke mogu uzrokovati kvržicu ili zadebljanje u tkivu dojke, dok genitalne bradavice mogu uzrokovati male izrasline na genitalijama ili anusu. Važno je da sve nove ili promijenjene kožne izrasline pregleda dermatolog kako bi se isključila mogućnost raka kože ili drugih ozbiljnih stanja.
Dijagnostika
Iako su papilomi općenito benigni, važno je dati dermatologu da sve nove ili promijenjene izrasline na koži pregleda kako bi se isključila mogućnost kožnih raka ili drugih ozbiljnih stanja. Slijede neki od dijagnostičkih testova koji se mogu koristiti za procjenu papiloma:
Fizički pregled
Dermatolog će obično započeti fizičkim pregledom papiloma i okolne kože. Za detaljniji pregled papiloma mogu koristiti dermatoskop, posebnu leću za povećanje.
Biopsija
Ako dermatolog posumnja da bi papiloma mogao biti kancerogen ili atipičan, može preporučiti biopsiju. Tijekom biopsije, mali uzorak tkiva se uzme iz papiloma i pregleda pod mikroskopom kako bi se pronašli znakovi raka ili drugih abnormalnosti.
Slikovni testovi
U nekim slučajevima, slikovni testovi kao što su mamografija ili ultrazvuk mogu se koristiti za procjenu papiloma dojke. Ovi testovi mogu pomoći u određivanju veličine i položaja papiloma i mogu se koristiti za usmjeravanje biopsije ako je potrebno.
Sažetak
Dermatolog će obično započeti fizičkim pregledom papiloma i okolne kože. Ako se sumnja da je papilom kancerogen ili atipičan, može se preporučiti biopsija. Slikovni testovi poput mamografije ili ultrazvuka mogu se koristiti za procjenu papiloma dojke. Važno je da sve nove ili promijenjene kožne izrasline pregleda dermatolog kako bi se isključila mogućnost raka kože ili drugih ozbiljnih stanja.
Liječenje papiloma
Dok su papilomi općenito bezopasni, mogu se ukloniti iz kozmetičkih razloga ili ako postanu nadraženi ili neugodni. Slijede neke od opcija liječenja papiloma Kožni papilomi mogu se ukloniti različitim metodama, uključujući:
- Krioterapija: zamrzavanje papiloma tekućim dušikom
- Elektrokirurgija: korištenje električne struje za uklanjanje papiloma
- Ekscizija: izrezivanje papiloma skalpelom
- Laserska kirurgija: korištenje lasera za uklanjanje papiloma
Mogućnosti liječenja papiloma dojke
Papilomi dojke mogu se ukloniti kirurškim zahvatom koji se naziva lumpektomija. Tijekom lumpektomije uklanja se papilom i mala količina okolnog tkiva. To se tkivo zatim ispituje pod mikroskopom kako bi se utvrdilo je li papiloma kancerogen ili atipičan.
Mogućnosti liječenja genitalnih bradavica
Genitalne bradavice mogu se liječiti lokalnim lijekovima, kao što su imikvimod ili podofiloks, koji djeluju tako da stimuliraju imunološki sustav da napadne virus koji uzrokuje bradavice. U nekim slučajevima za uklanjanje bradavica može biti potrebna krioterapija ili kirurško uklanjanje.
Sažetak
Papilomi se mogu ukloniti iz kozmetičkih razloga ili ako postanu nadraženi ili neugodni. Kožni papilomi mogu se ukloniti metodama kao što su krioterapija, elektrokirurgija, ekscizija ili laserska kirurgija. Papilomi dojke mogu se ukloniti lumpektomijom, dok se genitalne bradavice mogu liječiti lokalnim lijekovima, krioterapijom ili kirurškim uklanjanjem. Važno je razgovarati o mogućnostima liječenja s dermatologom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.
Komplikacije
Dok su papilomi općenito bezopasni, postoje potencijalne komplikacije povezane i s neliječenim papilomima i s liječenjem papiloma.
Ako se ne liječe, papilomi mogu postati nadraženi ili neugodni, mogu krvariti ili se inficirati. U rijetkim slučajevima mogu se razviti u rak kože ili druga ozbiljna stanja.
Rizici povezani s liječenjem
Iako su rizici povezani s liječenjem papiloma općenito niski, postoje potencijalne komplikacije povezane sa svakom metodom liječenja. Na primjer, krioterapija može uzrokovati mjehuriće ili ožiljke, dok elektrokirurgija može uzrokovati opekline ili ožiljke. Ekscizija i laserska kirurgija također mogu uzrokovati ožiljke, a postoji rizik od infekcije kod bilo kojeg kirurškog zahvata.
Osim toga, postoji rizik od recidiva kod bilo koje metode liječenja, budući da papilomi mogu ponovno izrasti na istom mjestu ili u obližnjem području.
Sažetak
Iako su papilomi općenito bezopasni, postoje potencijalne komplikacije povezane i s neliječenim papilomima i s liječenjem papiloma. Ako se ne liječe, papilomi mogu postati nadraženi ili neugodni te se mogu razviti u rak kože ili druga ozbiljna stanja. Rizici povezani s liječenjem papiloma općenito su niski, ali postoji rizik od komplikacija kao što su ožiljci, infekcija i recidiv. Važno je razgovarati o rizicima i koristima svake opcije liječenja s dermatologom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.
Prevencija
Iako ne postoji zajamčeni način za sprječavanje papiloma, postoje koraci koji se mogu poduzeti kako bi se smanjio rizik od njihovog razvoja.
Cijepljenja
Dostupna su cjepiva za sprječavanje određenih vrsta humanog papiloma virusa (HPV), koji mogu uzrokovati genitalne bradavice i povećati rizik od razvoja određenih vrsta raka. Cjepivo protiv HPV-a preporučuje se i muškarcima i ženama u dobi od 9 do 26 godina.
Prakse sigurnog seksa
Prakticiranje sigurnog seksa, kao što je korištenje kondoma i ograničavanje broja seksualnih partnera, može pomoći u smanjenju rizika od zaraze HPV-om i razvoja genitalnih bradavica.
Redoviti pregledi
Redoviti pregledi kod dermatologa ili drugog zdravstvenog djelatnika mogu pomoći u ranom otkrivanju i liječenju papiloma, prije nego što postanu veći ili ih je teže liječiti. Važno je da sve nove ili promijenjene kožne izrasline pregleda liječnik.
Sažetak
Iako ne postoji zajamčeni način za sprječavanje papiloma, mogu se poduzeti koraci za smanjenje rizika od njihovog razvoja. Dostupna su cjepiva za sprječavanje određenih tipova HPV-a, dok praksa sigurnog seksa može pomoći u smanjenju rizika od zaraze HPV-om i razvoja genitalnih bradavica. Redoviti pregledi kod liječnika mogu pomoći u ranom otkrivanju i liječenju papiloma.
FAQ
Ne, papilomi nisu zarazni. Uzrokovane su prekomjernim rastom stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije.
Iako su papilomi općenito benigni, postoji mali rizik da se mogu razviti u rak kože ili druga ozbiljna stanja. Važno je da sve nove ili promijenjene kožne izrasline pregleda dermatolog kako bi se isključila mogućnost raka kože.
Ne preporučuje se pokušaj uklanjanja papiloma kod kuće jer to može dovesti do infekcije ili ožiljaka. Važno je da sve nove ili promjenjive kožne izrasline pregleda dermatolog kako bi se odredio najbolji način liječenja.
Iako postoje mnogi prirodni lijekovi za koje se tvrdi da liječe papilome, malo je znanstvenih dokaza koji podupiru njihovu učinkovitost. Važno je razgovarati o mogućnostima liječenja s dermatologom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.
Postoji rizik od recidiva kod bilo koje metode liječenja, jer papilomi mogu ponovno izrasti na istom mjestu ili u obližnjem području. Važno je razgovarati o rizicima i koristima svake opcije liječenja s dermatologom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.
Zaključak
Papilomi, također poznati kao kožne oznake ili akrohordoni, dobroćudne su izrasline na koži koje se obično pojavljuju na određenim područjima gdje se koža trlja o kožu ili odjeću. Iako su općenito bezopasni, mogu biti ružni ili uzrokovati nelagodu ako se iritiraju ili zakvače za odjeću ili nakit. Papilomi nastaju zbog prekomjernog rasta stanica kože i kolagenih vlakana kao odgovor na trenje ili druge oblike iritacije. Češće se javljaju kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili imaju dijabetes, kao i kod trudnica zbog hormonalnih promjena. Genetika također može igrati ulogu u njihovom razvoju.
Mogućnosti liječenja papiloma uključuju krioterapiju, elektrokirurgiju, eksciziju, lasersku kirurgiju i lumpektomiju. Iako su rizici povezani s liječenjem općenito niski, postoji rizik od komplikacija kao što su ožiljci, infekcija i recidiv. Važno je razgovarati o rizicima i koristima svake opcije liječenja s dermatologom ili drugim zdravstvenim djelatnikom.
Preventivne mjere za papilome uključuju cijepljenje, siguran seks i redovite preglede kod liječnika. Iako ne postoji zajamčeni način za sprječavanje papiloma, ovi koraci mogu pomoći u smanjenju rizika od njihovog razvoja.
U zaključku, dok su papilomi općenito bezopasni, važno je dati dermatologu da pregleda sve nove ili promijenjene izrasline na koži kako bi se isključila mogućnost raka kože ili drugih ozbiljnih stanja. Za papilome su dostupne mogućnosti liječenja, a preventivne mjere mogu pomoći u smanjenju rizika od njihovog razvoja.
-
American Academy of Dermatology. (n.d.). Skin tags: Diagnosis and treatment. Retrieved fromhttps://www.aad.org/public/diseases/bumps-and-growths/skin-tags#treatment ↩
-
Mayo Clinic. (2020). Skin tags. Retrieved fromhttps://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/skin-tags/symptoms-causes/syc-20367358 ↩
-
Centers for Disease Control and Prevention. (2020). Human papillomavirus (HPV). Retrieved fromhttps://www.cdc.gov/hpv/index.html ↩
